|
O:
Bronhijalna astma je hronična zapaljenska bolest disajnih puteva
koja se može ispoljiti različitim
intenzitetom simptoma poćev od diskretnog
osećaja otežanog disanja sa jedva čujnim zviždanjem u grudima, do
teskog gušenja koje može imati i fatalan ishod.
Astma je česta bolest, široko
rasprostranjene u svim delovima sveta, u svim uzrastima i podjednako u
oba pola, sa tendencijom porasta poslednjih decenija.
U našoj zemlji od astme boluje 1 do 3%
populacije, zavisno od područja. Polovina pacijenata oboli pre desete
godine života, a manje od 50% dece astmatičara imaće je i kada
odrastu, budući da u pubertetu bolest u većini slučajeva iščezava.
Glavni poremećaj u astmi jeste izmenjeni
bronhijalni odgovor koji podrazumeva povremene ekscesivne kontrakcije
glatkih mišića zida disajnih puteva, sa pojačanom sekrecijom
podsluzničnih žlezda i otokom same sluznice. Bolesnici reaguju na
niske koncentracije agenasa koji kod zdravih ne uzrokuju bilo kakve
simptome.
Faktori koji mogu da pokrenu astmatični
napad su:
- genetski
- respiratorne infekcije
- izloženost antigenima u ranom detinjstvu
(aerozagadjenje, alergeni u životnoj i radnoj
sredini, pušenje,
ishrana, povećano korišćenje industrijski obradjene hrane, soli i
poluzasićenih masnih kiselina)
Terapija astme:
1. profilaktička - podrazumeva sprečavanje
pojave napada, a obuhvata imunoterapiju i
antimedijatore (kromolini
i antihistaminici).
2. simptomatska - u upotrebi su
bronhodilatatori (beta adrenergici, ksantini i antiholinergici)
i
antiinflamatorni lekovi (glikokortikoidi).
3. opšte mere u koje ubrajamo zaštitu od
infekcija respiratornog trakta, edukaciju bolesnika,
psihoterapiju,
sredinu bez aerozagadjenja i velikih temperaturnih i barometarskih
kolebanja.
U specijalnoj bolnici za internu
medicinu "NOVA VITA" pored standardne terapije u lečenju astme koriste
se i preparati
Immunarc,
Kubanski galen i
Bronhovit koji pokazuju značajnu
antiflamatornu aktivnost uz bronhodilatatornu i mukolitičku aktivnost
bitnu za ublažavanje tegoba. |